Kompostiranje je proces koji mnogi smatraju čudom prirode. Uz malo truda i pažnje, organski otpad se pretvara u dragoceno zemljište koje obogaćuje vrt i pomaže biljkama da rastu. Ako ste novi u svetu kompostiranja, ovaj vodič će vam pomoći da razumete osnove, zašto je to važno i kako možete početi.
Zašto kompostirati?
#1 Očuvanje okoline
Kompostiranjem aktivno doprinosimo smanjenju količine otpada koji završava na deponijama. Svake godine, ogromne količine organskog otpada, poput ostataka hrane i baštenskog otpada, završavaju na deponijama gde se razgrađuju anaerobno (bez prisustva kiseonika).
Ovaj proces anaerobne razgradnje proizvodi metan, gas sa efektom staklene bašte koji je mnogo puta potentniji od ugljen-dioksida u pogledu globalnog zagrevanja. Kada kompostiramo, omogućavamo aerobnu razgradnju, što znači da se otpad razgrađuje uz prisustvo kiseonika, proizvodeći ugljen-dioksid umesto metana.
Osim smanjenja emisije metana, kompostiranje takođe smanjuje potrebu za transportom otpada, što dodatno smanjuje emisiju štetnih gasova.
#2 Obogaćivanje zemljišta
Kompost je prirodno čudo kada je reč o poboljšanju kvaliteta zemljišta. Kada se dodaje u zemljište, kompost poboljšava njegovu strukturu, čineći ga rastresitijim i prozračnijim, što omogućava bolju cirkulaciju vode i kiseonika.
Ovo je posebno korisno za teška, glinasta zemljišta koja imaju tendenciju da zadržavaju previše vode. Pored toga, kompost pomaže zemljištu da zadrži vodu, što je korisno za peskovita zemljišta koja se brzo suše.
Osim što poboljšava fizičke karakteristike zemljišta, kompost dodaje esencijalne hranljive materije koje biljke koriste za rast. Ove hranljive materije se postepeno oslobađaju kako biljke rastu, pružajući im dugotrajnu ishranu.
#3 Smanjenje upotrebe hemikalija
U današnjem svetu, mnogi vrtlari i poljoprivrednici se oslanjaju na veštačka đubriva i pesticide kako bi postigli veće prinose. Međutim, ove hemikalije mogu imati negativne posledice na okolinu, uključujući zagađenje vodenih tokova i štetu korisnim insektima.
Korišćenjem komposta, vrtlari mogu prirodno obogatiti svoje zemljište bez potrebe za veštačkim đubrivima. Kompost sadrži sve esencijalne hranljive materije koje biljke trebaju, a takođe pomaže u suzbijanju bolesti biljaka, smanjujući potrebu za pesticidima.
Osim toga, kompost može pomoći u održavanju zdrave populacije korisnih mikroorganizama u zemljištu, koji prirodno suzbijaju štetočine i bolesti.
Kako početi sa kompostiranjem?
#1 Odabir mesta
Kada odlučite da započnete sa kompostiranjem, prvi korak je odabir pravog mesta. Lokacija vaše kompostne gomile ili bine može značajno uticati na brzinu i efikasnost razgradnje materijala.
Idealno mesto je ono koje je senovito, jer direktna sunčeva svetlost može preterano zagrejati kompost i usporiti proces razgradnje. Pored toga, važno je da mesto ima dobru drenažu kako bi se sprečilo zadržavanje vode, što može dovesti do truljenja i neprijatnih mirisa.
Ako je moguće, izaberite mesto koje je blizu vašem vrtu ili kuhinji, kako biste lako dodavali otpad i koristili gotov kompost.
#2 Odabir kontejnera
Postoji mnogo različitih vrsta kompostnih kontejnera na tržištu, od jednostavnih drvenih boksova do sofisticiranih rotirajućih bina. Ako ste skloni DIY projektima, možete napraviti svoju binu od recikliranih materijala poput drvenih paleta.
Bez obzira na vrstu kontejnera, ključno je da omogući dobru cirkulaciju vazduha, jer kiseonik igra ključnu ulogu u procesu kompostiranja. Kontejneri sa otvorima ili rešetkama su idealni za ovu svrhu.
#3 Sakupljanje materijala
Za efikasno kompostiranje potrebna je ravnoteža između „zelene“ i „smeđe“ materije. Zeleni materijali su bogati azotom i uključuju stvari poput trave, voćnih i povrćnih ostataka.
S druge strane, smeđi materijali su bogati ugljenikom i uključuju suvo lišće, grančice i karton. Ova kombinacija omogućava mikroorganizmima da efikasno razgrađuju materijal. Idealna kombinacija je 3 dela smeđeg materijala na 1 deo zelenog.
#4 Održavanje
Kompostiranje nije samo postavljanje otpada u binu i čekanje. Da biste postigli najbolje rezultate, važno je redovno mešati kompost kako biste obezbedili ravnomernu distribuciju kiseonika.
Ovo takođe pomaže u sprečavanju stvaranja neprijatnih mirisa i ubrzava proces razgradnje. Ako primetite da je vaš kompost previše suv, dodajte malo vode kako biste održali vlažnost.
#5 Završni proizvod
Nakon nekoliko meseci pažljivog održavanja, vaš kompost će se transformisati iz gomile organskog otpada u tamnu, mrvičastu zemlju koja miriše na šumu. Ova zemlja je bogata hranljivim materijama i idealna je za poboljšanje kvaliteta zemljišta u vašem vrtu. Kada vaš kompost dostigne ovu fazu, spreman je za upotrebu i može se dodati biljkama kao prirodno đubrivo.
Saveti za uspešno kompostiranje
#1 Izbegavajte meso i mlečne proizvode
Ovi materijali, iako su organskog porekla, mogu privući razne štetočine poput pacova, lisica i insekata. Pored toga, meso i mlečni proizvodi mogu uzrokovati neprijatne mirise tokom razgradnje i potencijalno stvoriti neželjene bakterije u vašem kompostu.
#2 Drobite veće komade
Veći komadi organskog materijala, poput grana ili celih voćaka, traju duže da se razgrade. Drobljenjem ili seckanjem ovih komada na manje delove, povećavate površinu koja je izložena mikroorganizmima, što ubrzava proces kompostiranja.
#3 Održavajte ravnotežu
Ravnoteža između „zelene“ i „smeđe“ materije je ključna za efikasno kompostiranje. Ako primetite da vaš kompost postaje previše vlažan, lepljiv ili razvija neprijatne mirise, to je znak da mu nedostaje smeđa materija. Dodavanjem stvari poput suvog lišća, kartona ili piljevine možete ponovo uspostaviti ravnotežu i poboljšati kvalitet vašeg komposta.
Zakjlučak
Kompostiranje može izgledati kao zastrašujući zadatak na početku, ali s malo prakse postaje jednostavno i nagrađujuće. Ne samo da pomažete planeti smanjujući otpad, već i obogaćujete svoj vrt prirodnim putem. Počnite danas i pridružite se globalnom pokretu za očuvanje naše planete!